01 Gennaio 2011
~Probleme Prve banke, u kojoj su akcionari Aco Đukanović i njegov brat, bivši premijer Milo Đukanović, ma kakvi oni bili rješavaće novi guverner Radoje Žugić i novi premijer Igor Lukšić
Prva banka, uprkos najavama njenih predstavnika da se oporavila, godinu
završava pod mjerama Centralne banke, bez kreditiranja, ali je zato oštro krenula u naplatu dugova. Banka čiji je najveći pojedinačni vlasnik Aco Đukanović, brat bivšeg premijera Mila Đukanovića, koji je takođe akcionar banke sa manje od tri odsto učešća u kapitalu, počela je sudski da se razračunava sa dužnicima i prijateljima, među kojima su biznismen Veselin Barović i ambasador Crne Gore u Zagrebu Goran Rakočević.
Menadžment jedine banke u Crnoj Gori sa domaćim kapitalom, podnio je tužbu protiv diplomate Rakočevića, nekadašnjeg člana uprave banke, jer sumnjaju da je neuobičajenom transakcijom sa tom finansijskom institucijom, zloupotrijebio službeni položaj. Rakočević je, naime, kao član odbora direktora Prve banke, Prvoj iznajmio kuću u Kolašinu i unaprijed naplaćenu kiriju od 300 hiljada eura, za pet godina, uložio u drugu banku. Rakočević je, u vrijeme procvata i naglog rasta banke tokom 2006, 2007. i tri kvartala 2008. sjedio u odboru direktora i prijatelja Prve banke, čija su pojedinačna iskustva bila u pozorišnim, marketinškim, medijskim, diplomatskim i drugim oblastima, ali ne i u finansijskim.
Prva banka je kraj godine obilježila i podnošenjem zahtjeva Privrednom sudu za prinudnu naplatu oko pet miliona eura duga od opštine Budva. Riječ je, kako su prenijeli mediji, o prebijanju dugova sa Tehnoputom, koji je gradio zaobilaznicu u Kraljici domaćeg turizma.
Šef stručnog tima za finansije PzP Zarija Pejović, ocjenjujući stanje u
Prvoj banci, kaže da je posebno interesantan slučaj sa Barovićem, odnosno povlačenje sredstva sa računa kompanije Euroinvest, koja upravlja Eurofondom, a kontroliše ga ovaj podgorički biznismen, takođe blizak bivšem premijeru Milu Đukanoviću. On je tužio Prvu banku, jer mu je prije pola godine skinula sa deviznog računa 1,56 miliona eura. Eurofond, prema pisanju medija, tvrdi u tužbama da zbog ovakvog postupka Prve banke nije mogao da plati 1,1 miliona poreza, zbog čega im se sada obračunavaju zatezne kamate. Pejović tvrdi da takav postupak spada u domen obligatornog prava, ali da je svakako simptom nelikvidnosti banke.
– Centralna banka je imala obavezu da se izjasni o ovom slučaju, jer je u
pitanju kredibilitet cijelog sistema. Smatram da su u CBCG imali obavezu da prezentuju ove informaciju, uzimajući u obzir koncentraciju državnih depozita, koji predstavljaju sredstva poreskih obveznika - kazao je Pejović.
On, inače, smatra da je problem u analizi Prve banke nedostatak informacija iz same banke, ali i Centralne banke, kao regulatora, napominjući da je transparentnost standard regulacije bankarskog sektora. Prema njegovim saznanjima, Prva banka ima negativan koeficijent solventnosti.
- Koeficijent solventnosti predstavlja količnik čiji je brojilac kapital, a imenilac rizikom ponderisana aktiva, koji su u slučaju Prve banke negativni. Količnik je negativan, jer je brojilac negativan, tačnije gubici prevazilaze postojeći kapital. Prva banka opstaje zahvaljujući državnim depozitima. Vjerovatno banka ne bi mogla da servisira značajnije povlačenje depozita – kaže Pejović.
Interesantno je, dodaje, što je guverner Radoje Žugić, nalažio novu analizu stanja Prve banke, mada je sličan izvještaj bio gotov još za vrijeme njegovog prethodnika Ljubiše Krgovića. Pejović navodi nekoliko nedoumica, kao na primjer, da li se novim izvještajem stvari žele prikazati boljim nego što jesu i čemu to, te da li državne institucije koje imaju depozite u Prvoj, mogu da ih povuku kada je to potrebno.
- Kakav je finansijski rezultat Prve banke koje mjere Centralna banka
preuzima prema Prvoj - pita Pejović.
Kako je sve počelo i što je dovelo do toga da regulator uvede mjere Prvoj banci zbog kojih je njeno poslovanje već dvije godine svedeno na platni promet, bavili su se u institutu Alternativa. U analizi poslovanja banke navode da se Ćrazličitim neprincipijelnim modelima investiranja u kapital banke od strane velikog broja domaćih biznismena i političkih profila, uz agresivno, ali ne uvijek poslovno, sakupljanje depozita na tržištu, da se uveća za preko 24 puta, a za manje od dvije godine da začelje tržišnog učešća u sistemu zamijeni drugom pozicijom među konkurentimaĆ.
– Agregatno, ova malena banka iz provincije odjednom dobija značajne fondove za proširenje i primjenu neodržive zablude da se samo na osnovu sveprisutne marketinške kampanje i uz tim upravljačkih i menadžerskih profila bez podrobnijeg iskustva u praćenju rasta bankom, može ostvariti, u veoma kratkom roku, strateški nefizibilna ambicija preuzimanja liderskog mjesta u bankarskom sistemu – navode iz Alternative i dodaju da se polovinom 2007. godine, a značajnije, transparentnije i jasnije početkom 2008. godine, uočavaju prvi strukturniji tržišni signali o limitiranoj likvidnosti Prve banke, koja je najjače bila izražena kroz nerealizaciju naloga domaćeg i inostranog platnog prometa. Ističu da je javno suočavanje sa poremećajem ugrožavanja ukupne likvidnosti Prve banke institucionalno prihvaćeno relativno kasno, krajem oktobra 2008, čime se ukupni bankarski sektor dovodi u stanje sistemskog rizika koje je ličilo na početke 90-ih, i time imalo snažan negativan reputacioni efekat na ukupan finansijski sistem zemlje. Krajem 2008., navode u studiji, donosi se zakonsko rješenje o zaštiti bankarskog sektora od negativnih efekata globalne finansijske krize, koji obezbjeđuje sistemske i regulatorne mehanizme za odobrenje kreditne podrške u vrijednosti od 44 miliona eura, s ciljem umirenja ukupnog tržišta i zaustavljanja panike.
Lana STRUGAR
Analitičar Siniša Lekić smatra da nema ničeg spektakularnog niti zabrinjavajućeg što je Vlada dala kredit od 44 miliona eura Prvoj banci.
To se, kaže, radilo i u Americi, u cilju popravljanja kreditne aktivnosti banke što je dobro za državu, privredu i građane. On kaže da je u slučaju Prve banke, najinteresantniji dio sa vraćanjem tog kredita.
- Prva i druga tranša su na vrijeme vraćene, a kasnije uplate su bile čuvene, jer su pojedine državne institucije ili preduzeća, tokom jednog
dana više puta na račun Prve uplaćivale 11 miliona eura, koliko je iznosila rata duga – kazao je Lekić i dodao da bi neka revizorska kuća trebalo da pregleda tu operaciju, odnosno da utvrdi kako su te institucije ili preduzeća, proknjižile te transfere, da li je riječ o jednokratnoj pomoć ili su prebili dugovanja, pa je sad Prva banka njihov, a ne Vladin dužnik. Budući da je riječ o preduzećima sa državnim udjelom u vlasništvu, smatra da bi Državna revizorska institucija trebalo da utvrdi da li je tu bilo sumnjivih radnji. On smatra da je u prothodnoj godini glavni problem bio odnos između Prve banke i CBCG, odnosno nenaklonost bivšeg guvernera Ljubiše Krgović toj finansijskoj instituciji.
- Novi guverner Radoje Žugić trebalo bi, konačno, da se oglasi po tom pitanju i zauzme stav. Žugić mora da kaže da li je CBCG utvrdila stanje banke. Ako se pokaže da je Prva banka ponovo postala dobra, trebalo bi je pustiti da normalno posluje, odnosno odobrava kredite, što je i osnovna funkcija banke - kazao je Lekić, uz napomenu da je Žugić već dovoljno dugo na funkciji, da bi se morao iz CBCG pojaviti neki kvalitetan izvještaj o stanju u Prvoj banci. U suprotnom predlaže dokapitalizaciju banke ili prodaju.
- Predugo traje postojeće stanje i mjere CBCG. Ako su pokazatelji negativni, valjda će se naći neki zainteresovani investitor koji će je kupiti. Da li će to biti država, o tome će odlučivati novi premijer Igor Lukšić - kazao j e Lekić, ističući da je to banka sa domaćim kapitalom i da bi tebalo da posluje normalno. Prodaju imovine, odnosno hipoteka, kojima je Prva banka pribjegla kako bi naplatila loše kredite, ocjenjuje regularnom. (Fonte "DAN").
ORIANO MATTEI
Nessun commento:
Posta un commento